Detalji predmeta

• Stanje Kolekcionarski primerak

ca 58cm spojene duži ili ti 116cm celokupne duži niti , bisera nepravilnih veličina-formi krupnoće ca 1-1.4cm x sa ca 0.8cm debljina sa ca 85g težine - u odličnom stanju

OHRIDSKO jezero je pravo blago Sjeverne Makedonije, a priču o njemu nedavno je prenio BBC. Točnije, njih je privukla priča o dvije obitelji s obale ovog jezera koje već 100 godina čuvaju tajnu čuvenih ohridskih bisera.

Ohridsko jezero nalazi se na granici Sjeverne Makedonije i Albanije i jedno je od najstarijih i najdubljih jezera u Europi. Kulturno i prirodno blago UNESCO-ve svjetske baštine, jezero smaragdno-zelene boje vode dom je 212 poznatih vrsta endemskih biljaka i životinja. Jedna od njih, riba plašica, osnovni je sastojak koji se koristi za izradu jednog od najpoznatijih blaga ovog područja: ohridskih bisera.

Skoro 100 godina postoje samo dvije obitelji koje znaju kako proizvesti ohridske bisere: Talevi i Filev. Za razliku od običnih bisera, ohridski biseri se rade od školjki koje su mljevene i od kojih su zatim napravljene kuglice različitih veličina dodavanjem najmanje osam slojeva tajne emulzije koja im daje svojstveni sjaj. Svaki sloj se mora osušiti prije nanošenja sljedećeg, što može trajati između 45 minuta i sat vremena. Sastojci emulzije uključuju ljuske od ribe plašice (koja se ponekad naziva i ohridska pastrva ili krvava riba), ali ostatak procesa ostaje zagonetka.

Priča o ohridskim biserima u regiji potječe još od 1920-ih, kada je ruski imigrant predstavio tehniku njihove izrade dvjema obiteljima. Od tada, obitelji Talevi i Filev su tajni proces proizvodnje prenosili samo usmenim putem, s oca na sina. Dok tradicionalni biseri mogu trajati samo 150 godina, obitelj Talevi tvrdi da će ohridski biseri trajati zauvijek. U posljednjih nekoliko desetljeća blistavi dragulji Ohrida postali su jedan od najvećih zaštitnih znakova u zemlji, a nosili su ih članovi europskih kraljevskih obitelji, poput danske kraljice Margarete II., kraljice Elizabete II. i princeze Diane.