Detalji predmeta

• Stanje Polovno
• Kulturno dobro Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine

Kao sa slike
Аутор - особа Tomašić, Dinko, 1902-1975 = Томашић, Динко, 1902-1975
Наслов Zakoni porasta stanovništva : prilog bio-socijalnoj teoriji o razvitku naroda : 22 grafičke slike, XIX tabela / Dinko Tomašić
Врста грађе књига
Језик српски
Година 1929
Издавање и производња Beograd : G. Kon, 1929 (Beograd : Privrednik)
Физички опис 71 str. : graf. prikazi ; 20 cm
ISBN (Broš.)
Напомене Summary.
Предметне одреднице Stanovništvo -- Statistika -- Jugoslavija -- 1844-1918
УДК 312(497.1)"1844/1918"
AutorTomašić, Dinko
NakladnikBeograd : Izdavačka knjižarnica Gece Kona, 1929
Materijalni opis71 str. : graf. prikazi ; 20 cm
NapomenaBibliografija uz tekst.
Summary.
Predmetna odrednicademografska ekspanzija - uzroci
Klasifikacijska oznaka314 Demografija. Studije o stanovništvu

Dinko Antun Tomašić (Smokvica, 23. travnja 1902. - Bloomington, Indiana, 7. kolovoza 1975.) je bio hrvatski sociolog i akademik.

Rođen je u Smokvici na otoku Korčuli u Hrvatskoj. Studirao je na pravnom fakultetu sveučilišta u Zagrebu i sveučilišta u Parizu te predavao u Zagrebu. Nakon imigracije u SAD oko 1943. godine postao je član fakulteta na sveučilištu u Indiani. Također je radio za ratno zrakoplovstvo SAD-a i radio "Slobodna Europa". Tomašić je bio autor brojnih publikacija o različitim aspektima sociologije međunarodnih odnosa.

Radovi
"Utjecaj ruske kulture na sovjetski komunizam" Glencoe: Free press, 1953, ISBN 1-121-82476-5 1-121-82476-5
"Identitet i kultura u istočno europskoj politici" MIT press, 1948, ISBN 0-262-20002-3
"Prilog na reakciju ruralne zajednice Srba u Hrvatskoj na posljednje društvene i ideološke inovacije" Institut za Istočno-europske studije, Sveučilište Indiana, 1950, АСИН: B0006CZOFI
"Problem jedinstva svjetskog komunizma" Sveučilište Marquette, Slavenski Institut, 1962, АSIN: B0006BT9Q4
Vanjske poveznice
Unakrsno ispitivanje Stjepana g. Meštrovića - unakrsno ispitivanje Stjepana G. Meštrovića na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju razmatrajući dio rada Dinka Tomašića
Sociologija Dinka Tomašića - Opisi nekih znanstvenih radova o Tomašiću.
Nasilni gorštaci i miroljubivi ravničari: upotreba i zloupotreba etno-geografije na Balkanu od Versaillesa do Daytona E sej uključujući analizu Tomašićevog :"Osobnosti i kulture u istočnoeuropskoj politici"
Meštrović, Stjepan G. 1993. Habits of the Balkan Heart. Texas A & M University Press. College Station, Texas. "Kulturološko tumačenje kolapsa komunizma u bivšoj Jugoslaviji", koja često navodi rad Dinka Tomašića.
Tomašić, Dinko, hrvatski sociolog (Smokvica na Korčuli, 23. IV. 1902 – Bloomington, SAD, 7. VIII. 1975). Doktorirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1926), na kojem je od 1935. bio voditelj Katedre za sociologiju i statistiku. Bavio se i publicističkom djelatnosti, bio je suradnik Zavoda za proučavanje narodnoga gospodarstva. U drugoj polovici 1930-ih bio je politički sljedbenik lijevoga krila Hrvatske seljačke stranke, zbog čega je od 1937. bio izložen napadima hrvatske desnice, pa i fizičkomu napadu usred javnoga predavanja. God. 1940. otišao u SAD; od 1943. do umirovljenja 1972. profesor sociologije na Sveučilištu Indiane. Tijekom II. svjetskog rata kraće je vrijeme bio osobni savjetnik I. Šubašića, a 1950-ih savjetnik Državnoga tajništva SAD-a za južnoslavenski prostor, voditelj nekoliko strateških istraživanja o prilikama u Jugoslaviji, voditelj istraživačkoga odjela Radio-stanice Slobodna Europa (1957–58). – S obzirom na to da su Tomašićevi tekstovi objavljeni tijekom II. svjetskog rata i nakon njega Titovu vlast opisivali kao autokratsku te zagovarali uvoz demokracije (a tijekom rata i konfederalizaciju Jugoslavije), on je već 1950. bio označen pseudoznanstvenikom »u službi hrvatske buržoazije«, a njegov je opus u poslijeratnoj hrvatskoj sociologiji ostao gotovo potpuno zaboravljen do početka 1990-ih, kada je revaloriziran i označen vrhuncem suvremene hrvatske znanosti o društvu. Tomašićev se opus može podijeliti u dvije faze. U prvoj, koja obuhvaća razdoblje do kraja 1940-ih, Tomašić je položio temelje etnokulturnoj sociologiji. Polemizirajući s J. Cvijićem, izložio je svoj model sukoba plemenske i zadružne kulture, što ga je poslije primijenio i u analizi komunističkih režima u Europi i Aziji. U knjizi Društveni razvitak Hrvata (1937) bavi se povijesnim, antropološkim i sociopsihološkim definiranjem dualnoga modela. Osporavajući tezu o superiornosti »dinaraca«, secirajući duboko patrijarhalno nomadsko-pljačkaško naslijeđe plemenske kulture, Tomašić ističe demokratičnost i egalitarnost »panonaca«, odn. zadružne kulture i zajednice. Sukob između plemenske i zadružne kulture, autoritarnosti i demokratičnosti, ratobornosti i miroljubivosti, obilježava, prema Tomašiću, cijelu hrvatsku povijest (Politički razvitak Hrvata, 1938). Od brojnih radova, nastalih u SAD-u, ističe se knjiga Ličnost i kultura u istočnoeuropskoj politici (Personality and Culture in Eastern European Politics, 1948), izvrsno primljena u američkim sociološkim krugovima. Temeljena na obilju etnografskoga i povijesnoga materijala, studija sugerira izravnu vezu između dinarskoga mentaliteta i pobjede komunizma u Jugoslaviji i istočnom dijelu Europe. Knjiga Utjecaj ruske kulture na sovjetski komunizam (The Impact of Russian Culture on Soviet Communism, 1953) zamišljena je kao analiza »međuutjecaja ličnosti, kulture, socijalne strukture i ideologije«, a u Nacionalnom komunizmu i sovjetskoj strategiji (National Communism and Soviet Strategy, 1957) kritički je analizirao titoizam.