Detalji predmeta

• Stanje Polovno

MICHAEL BULL
101 zagrebački naj.../101 Zagreb’s best
Nakladnik: V.B.Z.
Prijevod: Nada Horvat
09/2008.
180 str., meki uvez

Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.
"101 zagrebački naj..." vodič je od neprocjenjive vrijednosti pri svakom boravku u Zagrebu, ali i knjiga o tome kako nas drugi vide. Sir Michael pritom ne dijeli s nama egzotični pogled stranca, nego nas, bez imalo sentimentalnosti ali zato racionalno, upućeno i sugestivno prošetava našim gradom, njegovom ugostiteljskom, kulturnom i umjetničkom ponudom.

Njegova šetnja živa je i korisna, nimalo uljepšana razglednica grada. To je pogled izvana na Zagreb iznutra.

"101: Zagreb's Best" is a guidebook which will prove invaluable during your visit to Zagreb. Sir Michael does not find anything at all »exotic« or »foreign« about this city and its citizens but takes us on an informative and well-planned walk around the central town, pointing out restaurants, shops and cafés, detailing their gastronomic, cultural and artistic offers. You will find tips few visitors would ever discover on their own because it is, in fact, an outsider's guide to insider's Zagreb.


“Posjetitelji, koji se prvi put zateknu u Zagrebu, gotovo su uvijek zadivljeni spremnošću grada da u kratkom vremenu od osamostaljenja usvoji visoke zapadnoeuropske standarde, osobito stoga što je napredak bio prekinut nedavnim ratom. Oni među nama, koji vole grad i osjećaju se njegovim posvojenim stanovnicima, zadovoljni su što se još uvijek nije odveć globalizirao, već je i nadalje grad individualista, grad po mjeri čovjeka, i to usprkos velikim stranim ulaganjima. Hrvatska tradicija još se i te kako cijeni, a obiteljske su veze čvrste. Istodobno, kafići su prepuni, noćni život u punom je zamahu, a besprijekorno odjeveni pomodni šetači promiču gradom kako bi vidjeli i bili viđeni, kao u kakvom mnogo prosperitetnijem gradu. Čini se kako je u Zagrebu uspješno ostvaren suživot između Istoka i Zapada, a grad je zadržao svoju osobnost istodobno prihvaćajući internacionalne trendove.

U vrijeme uspostave republike mnogi su se nepromišljeno požurili biti što više nalik Zapadu i što prije zaboraviti neugodnije vidove bivšeg režima. Sve je vrvjelo od oponašanja, da ne kažemo otvorenog kopiranja, te je gotovo svaki kafić, bar ili restoran htio biti posve nalik nekom u Njemačkoj ili Francuskoj. Posljedica je bila golema količina kloniranog dekora, s mnogo granita, mramora, mjedi i kroma, ali bez duše. Stvari su se sada smirile, pa se sve više pomalja jedan novi, jedinstven dizajn. Ali pažljiviji posjetitelji mogli bi se zapitati kako je gastronomska scena izgledala prije samo nekoliko desetljeća. Gdje su ljudi u bivšoj Jugoslaviji ispijali kave i kamo su odlazili na ručak?"
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.