Detalji predmeta

• Stanje Polovno

Cvijet za čovjekoljublje / Derviš Sušić
Sarajevo : Oslobođenje, 1990 (Čačak : Litopapir)
410 str. ; 21 cm
Biblioteka `Univerzum`

odlično stanje kao na slikama

retko u ponudi


Derviš Sušić (Vlasenica, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, 3. jun 1925. — Sarajevo, SFRJ, 1990) je bio književnik i novinar u SR Bosni i Hercegovini u drugoj polovini 20. veka.

Obrazovanje i karijera[uredi]
Zarvšio je osnovnu školu u Vlasenici a nižu gimnaziju u Tuzli. Dok je bio maloletni đak sarajevske Učiteljske škole je 1941. godine učlanjen u SKOJ a 1942. godine je sa grupom učenika otišao u partizane. Njegova politička opredeljenja i životni put su imali značajnog uticaja na teme njegovih književnih dela.

Posle rata bio je omladinski rukovodilac, zatim učitelj i novinar. Radi kao urednik „Omladinske riječi“, a zatim je u periodu 1949—1951. bio urednik sarajevskog dnevnog lista Oslobođenje. Nakon toga u Tuzli biva postavljen za referenta za kulturu i narodno prosvećivanje a zatim za upravnika Narodne biblioteke u Tuzli. Posle ove pozicije biva imenovan za savetnika u Centralnom Komitetu SK BiH u Sarajevu.

Bio je redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Umro je u Sarajevu 1990. godine.

Nagrade i priznanja[uredi]
Derviš Sušić je dobitnik Dvadesetsedmojulske nagrade, Nagrade ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a.

Biblioteka u Tuzli u kojoj je Sušić bio upravnik od 4. aprila 2002. godine je nazvana njegovim imenom: Javna ustanova i narodna biblioteka „Derviš Sušić“. [1]

Bibliografija[uredi]
1. Jabučani. Zadružno izdavačko preduzeće. Sarajevo, 1950.
2. S proleterima. Svjetlost. Sarajevo, 1950.
3. Momče iz Vrgorca. Seljačka knjiga. Sarajevo, 1953.
4. Ja, Danilo. Beletra. Sarajevo, 1960; - 2. izd. Veselin Masleša, 1963; - Prijevod na njemački. Zürich, 1967; - 3. izd. Veselin Masleša. Sarajevo, 1969; - En Danilo. Budapest, 1970; - Danilo und die Weltgeschichte. München -Wien, 1966; - Jo, bosnoleku partyzant. Warszawa, 1975; - Moskva, 1982; - Veselin Masleša. Sarajevo, 1983; - Oslobođenje. Sarajevo, 1984; - Svjetlost. Sarajevo, 1984/85; - Oslobođenje. Sarajevo, 1989.
5. Danilo u stavu mirno. Veselin Masleša. Sarajevo, 1961.
6. Teferič. Svjetlost. Sarajevo, 1963.
7. Kurir. Roman za djecu. Veselin Masleša. Sarajevo, 1964; 1969; 1976.
8. Drugarica Istorija. Scenska igra za djecu. Narodno pozorište. Tuzla, 1965.
9. Pobune. Veselin Masleša. Sarajevo, 1966.
10. Uhode. Svjetlost. Sarajevo, 1971; - Zalezovalci. Ljubljana, 1979; - Univerzal. Tuzla, 1980; - Svjetlost. Sarajevo, 1982; - Oslobođenje. Sarajevo, 1989.
11. Hodža strah. Svjetlost. Sarajevo, 1973; - Hodza strach. Bratislava, 1977.
12. Žestine. Veselin Masleša. Sarajevo, 1976.
13. Tale. Oslobođenje. Sarajevo, 1980.
14. Parergon. Bilješke uz roman Tale. Oslobođenje. Sarajevo, 1980.
15. Izabrana djela. I-III. Univerzal. Tuzla, 1980.
16. Žar i mir. Hronika jednog mirnodopskog ljeta negdje u Bosni. Knjiga I-II. Oslobođenje. Sarajevo, 1983.
17. Veliki vezir. Istorijska drama u dva dijela (šest slika). Zajednica profesionalnih pozorišta. Sarajevo, 1984.
18. Izabrana djela. Knjiga I-X. svjetlost. Sarajevo, 1985.
19. A. triptih. Oslobođenje. Sarajevo, 1985.
20. Nevakat. Roman. Svjetlost. Sarajevo, 1986; - Kohe e lige. Parktehu Sabedin Halit. Rilindija. Priština, 1987.
21. Listopad. Svjetlost. Sarajevo, 1987.
22. Jesenji cvat. Drama. Oslobođenje. Sarajevo, 1988.
23. Drame. (Jesenji vrt; Veliki vezir; Posljednja ljubav Hasana Kaimije; Baja i drugovi). Oslobođenje. Sarajevo, 1988.
24. Cvijet za čovjekoljublje. Oslobođenje. Sarajevo, 1989.
25. Čudnovato Oslobođenje. Sarajevo, 1992.

Postoje javno iskazani stavovi o tome da je delo Derviša Sušića Parergon u suštini „udbaški pamflet“, „policijsko publicističko delo“, u kojem je Islamska zajednica za vreme Drugog svetskog rata prikazana kao profašistička kolaboracionistička organizacija.[2][3][4]