Detalji predmeta

• Stanje Polovno

Аутор - особа Melvinger, Jasna
Наслов Dunavska klepsidra : pjesme / Jasna Melvinger
Врста грађе поезија
Језик хрватски
Година 2006
Издање 1. izd.
Издавање и производња Novi Sad : Svetovi, 2006 (Novi Sad : MBM plas)
Физички опис 83 str. : ilustr. ; 20 cm
Збирка Savremena poezija / Svetovi
ISBN 86-7047-491-3 (broš. sa omotom)
Напомене Na omotu beleška o autoru i delu s autorovom slikom.
УДК 821.163.42(497.11)-14
COBISS.SR-ID 215351815

sa wikipedije:
Jasna Melvinger (Petrovaradin, 6. svibnja 1940.) hrvatska je književnica, jezikoslovka, i sveučilišna profesorica.
Doktorirala je filološke znanosti na Zagrebačkom sveučilištu, rodom je iz Vojvodine, iz Novog Sada. Piše pjesme, eseje i romane na hrvatskom jeziku, ali i na srpskom jeziku.

U svojoj je struci radila na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu do 1971., kada je odande uklonjena, a zatim također u Novom Sadu, u kulturnoj djelatnosti. Jezikoslovlju se vraća 1976. prvo na Pedagoškoj akademiji, a zatim na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, gdje je predavala u zvanju izvanredne, a potom redovne profesorice. Od 1964. tiska znanstvene radove iz područja lingvističke stilistike i poetike, te iz područja gramatike i leksikologije. Objavila je više udžbenika za srednje škole i nastavu na fakultetu.
Kako navodi Milovan Miković: «Pjesništvo J. Melvinger nadasve je lirski intonirano, sklona je elegičnosti i introspekciji, a stihovi su joj profinjeno-sofisticirane intertekstualne tvorevine u koje, ponirući prema petrovaradinsko-srijemskoj jezičnoj zbilji – iz nje je izrasla – interpolira prošlo i sadašnje vrijeme, uspostavljajući pokidane niti između nepotrošene poetike srijemskohrvatskoga govornoga idioma i standardnoga hrvatskoga jezika. Stoga je, primjerice, Vaga s anđelima sretan susret pjesničkog i djela jezikoznalca, što će s knjigom pjesama Ta renesansa, ne još kao posljednja šansa, vjerojatno za dugo još, biti nenadmašiv primjer suvremene hrvatske stihostilistike. U njima nam daruje svoje ispitivačke, versifikacijske i artificijelne ritmometričke tvorbe, koje sa svakim novim čitanjem nude i otkrivaju, u ničim sputanoj igri, s pomjerenim i neočekivanim račvanjem, višesmjerne i mnogoznačne pjesničke slike svijeta. U Dunavskoj klepsidri, pak, rijeka zadobiva značaj neprikosnovene odrednice zavičajne ljubavi, a život u njezinu ozračju promatran iz davnašnjih i današnjih zbivanja melankolični i blagohumorni lirski fluid. Stihovi J. Melvinger ovjekovječuje drevnost, tišinu i spokoj petrovaradinskih ulica, objelodanjujući njeno neponištivo osjećanje svijeta Zastupljena je u više antologija i izbora, a pjesme su joj prevođene na albanski, engleski, francuski, mađarski, rumunjski, rusinski, slovački, slovenski, talijanski i turski. Za svoje je radove nagrađivana konkursnom nagradom Društva književnika Vojvodine, Oktobarskom nagradom Novog Sada, Poveljom DHK Visoka žuta žita, nagradom Goranovo proljeće i drugim visokim priznanjima. Živi i radi u Petrovaradinu».

Pišući o pjesništvu Jasne Melvinger Mile Stojić, među ostalim navodi: «U svome već polustoljetnom književnom životu, Jasna Melvinger objavila je cijelo jedno brdo knjiga. Prominentna književna znanstvenica, jezikoslovka, Literaturwissenschaftlerin, teoretičarka moderne, profesorica na sveučilišnim katedrama u Novom Sadu i Osijeku, najmanje je, izgleda, pisala pjesme – tiskala je jedanaest pjesničkih knjiga u razdoblju od 1958. godine do danas. Vjerujući da je poezija čisti ekstrakt jezika, što se drži u malim kristalnim posudama, ova je autorica ostvarila djelo upečatljivoga lirizma i refleksije, djelo kakvom nema slična u modernome hrvatskom pjesništvu. Skrasivši se u vlastitim tihim oazama, u školjkama intime, koje bruje nekom davnom i samo istančanom uhu dostupnom muzikom, Jasna Melvinger veličanstveno konstituira onu bachelardovsku poetiku prostora, u kome dozrijevaju noći, dozrijeva očaj».


Jasna Melvinger je svojim djelima zastupljena u antologiji hrvatskog pjesništva Skupljena baština, Zagreb, 1993., što ju je priredio prof. dr. sc. Stijepo Mijović Kočan, nadalje u antologiji Roman u književnosti Hrvata u Vojvodini, priredio ju je Milovan Miković, Osijek, 2008., te u antologiji poezije nacionalnih manjina u Srbiji Trajnik, Smederevo, 2009. prireditelj Risto Vasilevski [1].

Prinos njezina «pisma» u prozi djelima vojvođanskih Hrvata, uz romane koje su napisale Mara Švel-Gamiršek, Mara Đorđević Malagurski i Marica Vujković. [2], razmatra u tekstu «Mi više ne postojimo?» književnik Milovan Miković, raščlanjujući roman «Bezdan» (2006.) Željke Zelić.

Članica je Društva hrvatskih književnika i Društva književnika Vojvodine. Dobila je prvu nagradu Ilija Okrugić Srijemac za priređivanje, obradu i objelodanjivanje četiri djela Ilije Okrugića Srijemca (`Lirika`, `Tri povijesne drame, Miroslava ili borba ljubavi pri opsadi otoka Kandije`, `Šaljive poeme` i `Hunjkava komedija`).[3]

Djela
romani
Pet sestara - 1972.
zbirke pjesama
Vodeni cvet - 1958.
Sve što diše - 1963.
Tako umiru starice - 1967.
Svet i svetlost - 1971.
Visoke strane ležaja - 1979.
Avans za danas - 1985.
Ljubavni soneti - 1989.
Ta renesansa, ne još kao posljednja šansa - 2002.
Vozelnica, izabrane i nove pjesme - 2004.
Vaga s anđelima - 2005.
Dunavska klepsidra - 2006. (za kojeg je dobila Goranov vijenac)
književni ogledi i rasprave
Moderna i njena mimikrija u postmoderni - 2003.
priredila i predgovorila
Ilija Okrugić Srijemac, Glasinke, 2007.
Ilija Okrugić Srijemac, Tri povijesne drame, 2007.
Ilija Okrugić Srijemac, Šaljive poeme, 2010.
Ilija Okrugić Srijemac, Hunjkava komedija, 2010


novi sad sedamdesete avangardna književnost postmoderna avangarda postmodernizam neoavangarda judita šalgo katalin ladik tribina mladih časopis polja ...