Detalji predmeta

• Stanje Polovno

Dobro očuvano
Tariffs, Quotas, and Trade: The Politics of Protectionism

John T. Cuddington, Walter Adams
Institute for Contemporary Studies, 1979 - 330 страница
Free trade versus protectionism: a perspective; Determinants and implications of U.S. Trade Performance; The divergence between theory and practice; Macroeconomic policy and trade problems; Institutions and problems; Political dimensions; Case studies.
Библиографски подаци
Наслов Tariffs, Quotas, and Trade: The Politics of Protectionism
Аутори John T. Cuddington, Walter Adams
Сарадник Karreman Mathematics Research Collection
Издавач Institute for Contemporary Studies, 1979
ISBN 0917616340, 9780917616341
Дужина 330 страница

Protekcionizmom (lat. protegere = zaštita) se označavaju ekonomske mjere, kojima jedna država pokušava ograničiti plasiranje stranih proizvoda na domaćem tržištu. Te mjere se nalaze u domenu strateške trgovinske politike i njihov cilj je po pravilu, poboljšavanje plasmana domaćih produkata, unapređenje i poboljšavanje razvoja pojedinih privrednih grana kao i privrede u cjelini. Takve mjere strateške trgovinske politike pomažu razvoj pojedinih zemalja u razvoju u tolikoj mjeri, da su neke od njih već prerasle u industrijske velesile (npr. Kina).

Protivnici protekcionizma argumentuju time, da svaki protekcionizam izaziva i recipročne mjere potencijalnih trgovinskih partnera i da je na kraju ipak domaća privreda najviše pogođena takvim mjerama. Oni zahtijevaju globalnu i slobodnu trgovinu i zagovaraju prepuštanje upotrebe svih ekonomskih instrumenata samom tržištu.

Posebnu formu protekcionizma predstavljaju kulturni protekcionizam kao i protekcionizam u sportu. Takvim mjerama se štite pojedine države ili regioni od kulturnih uticaja iz inostranstva odnosno, štite domaće tržište sportista. U tom kontekstu su poznata ranija ograničenja broja stranih igrača u klubovima nekih zapadnoevropskih zemalja.

Makroekonomija
Globalizacija
Generalni aspekti
Razvoj ekonomske misli
Mikroekonomija • Makroekonomija

Metodologija
Bihejvioristička • Komputacijska
Ekonometrija • Evoluciona
Eksperimentalna • Teorija igre
Matematička • Društvena psihologija

Polja i podjele
Razvoj • Rast • Historija
Međunarodna trgovina • Rad
Ekonomija bogatstva • Finansijska
Monetarna teorija • Javni sektor
Industrijska organizacija • Zakon
Ekološka • Ekonomski sistemi
Prirodni resursi • Poljoprivreda
Okruženje • Regionalna nauka
Gradska • Kultura • Zdravlje

Kategorija:Ekonomija
Časopisi • Publikacije
Kategorija:Ekonomija • Teme • Ekonomisti

Ekonomske ideologije
Ekonomska doktrina i odgovarajuća ekonomsko-politička praksa kojom država općom ili selektivnom zaštitom domaćih proizvođača od strane konkurencije pokušava unaprijediti opći ekonomski rast i zaposlenost ili neke posebne nacionalne interese. Ostvaruje se ograničavanjem slobodne razmjene sa stranim zemljama, uvođenjem carina i drugih pristojbi ili količinskih ograničenja na uvoz strane robe te sustavnim održavanjem depreciranoga tečaja domaće valute. Time se strana roba čini relativno skupljom u odnosu na domaću te se potiče prodaja robe domaćega podrijetla. Takva su se ograničenja najčešće opravdavala nedovoljnom iskorištenošću vlastitih resursa i radne snage, razvojem novih oblika proizvodnje, polit. razlozima i sl. Merkantilisti su vodili sustavnu brigu o tom da zemlja održava pozitivni saldo bilance plaćanja s drugim zemljama kako bi se spriječio odljev i povećao priljev zlata i srebra te time navodno povećalo njezino raspoloživo bogatstvo. Od fiziokrata i klasične ekonomske škole (F. Quesnay, A. Smith, D. Ricardo) protekcionizam je negativno ocjenjivan, navodno zbog niže ekonomske efikasnosti. Kao iznimka, u teoriji se održao argument zaštite mladih industrija (infant industry argument), koji inzistira na potrebi privremene zaštite novih industrija dok ne uhodaju proizvodnju i postignu potrebnu ekonomiju razmjera. Uz to se često navodi i nedovoljno korištenje postojećih kapaciteta te veći učinak domaće proizvodnje na nacionalno gospodarstvo, osobito na zaposlenost i potrošnju. Ta tendencija posebno dolazi do izražaja u razdobljima ekonomskih zastoja i depresija, kada ekonomska politika nastoji oživjeti gospodarstvo poticanjem potrošnje i investicija. Mnoge države uspješno su upotrebljavale protekcionističke mjere za poticanje ekonomskog rasta, zaposlenosti i tehnološkog napretka. Doktrinarni zagovornici protekcionizma bili su A. Hamilton i H. Ch. Carey u SAD-u, F. List i A. Wagner u Njemačkoj, J. M. Keynes i A. C. Pigou u Velikoj Britaniji. Ekstremni je oblik protekcionizma ekonomska autarkija, politika potpune nacionalne samodovoljnosti, kojoj su posebno sklone totalitarne države, a koja se uvijek pokazala neuspješnom.

2. Davanje prednosti komu ili čemu bez obzira na sposobnosti i kvalitetu.