Detalji predmeta

• Stanje Polovno

AutorFugošić, Vinko
NakladnikZagreb : Školska knjiga ; Zadar : Hrvatski institut za liturgijski pastoral, 1995
Materijalni opis130 str. : ilustr. ; 21x 27 cm
NapomenaSažeci na engl., njem. i tal. jeziku.
Predmetna odrednicaklaustri - franjevački samostani - Hrvatska
Klasifikacijska oznaka726 Vjerska, crkvena arhitektura. Sakralne i grobne građevine
AnotacijaAutor ove knjige franjevac je provincije sv. Jeronima. Opisuje klaustre franjevačkih samostana, od Istre, preko Dalmacije, do Boke kotorske. Iznosi i svoja sjećanja na boravak u Italiji i zapažanja u vezi s nekim poznatim klaustrima talijanskih samostana. Knjigu koju je ilustrirao sam autor obogaćuju fotografije franjevačkih klaustara i samostana na našoj obali.
Jezikhrvatski
Standardni brojISBN 953-0-61338-5(ŠK)
GrađaKnjigaknjiga

Autori Vinko Fugošić
Opis Iznoseći svoja opažanja o dalmatinskim, kvarnerskim te istarskim franjevačkim samostanima i klaustrima te ističući njihovu graditeljsku velebnost, raskoš oblika i ukrasa, autor iskazuje svoju zaljubljenost u taj osobiti dio povijesnoga graditeljstva prelijepog dijela naše domovine, gdje se duhovno prožima s materijalnim čineći neponovljivu cjelinu.Knjiga je pisana britkim i jasnim stilom, jednostavnoga i sažetoga izraza te dopunjena brojnim ilustracijama.
Šifra 061338
Izdavač Školska knjiga
Uvez tvrdi
Broj stranica 136
Godina izdanja 1995
ISBN 978-953-0-61338-6


Klaustar
Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigacijuIdi na pretragu

Klaustar franjevačkog samostana u Dubrovniku.
Klaustar (latinski) je element samostanske arhitekture nastao izravno iz rimskoga peristilnog tipa ladanjske vile; pravokutno unutarnje dvorište obično okruženo trijemovima na stupovima, naslonjeno jednom stranom na crkvu, dok ostale zatvaraju samostanske zgrade. U dvorištu se po pravilu nalazi bunar s kamenom krunom, vrt, a često i groblje za svećenike i redovnike. Klaustar je po pravilu dio samostana određen samo za redovnike (kloštar).

Povijest izgradnje klaustara počela je u 6. stoljeću u prvom benidiktinskom samostanu, Monte Cassino, da bi kasnije klaustar postao standardnim dijelom benediktinskih, a kasnije i drugih, samostana u srednjem vijeku, u romaničkom i gotičkom stilu.

Najveći klaustar na svijetu (12,000 m2) je u Certosa di Padula u blizini Salerna u južnoj Italiji.


Opatija Saint-Pierre de Moissac


Opatija Fontenay


Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru


Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku
Eksterni linkovi
Commons-logo.svg
Klaustar na Wikimedijinoj ostavi
Fotografije klaustara u Španjolskoj, Portugalu i Engleskoj
Kategorije: ArhitekturaSamostaniLatinizmi