Detalji predmeta

• Stanje Polovno

Аутор - особа Bösendorfer, Josip, 1876-1957 = Безендорфер, Јосип, 1876-1957
Наслов Agrarni odnosi u Slavoniji / Josip Bösendorfer
Врста грађе књига
Језик хрватски
Година 1950
Издавање и производња Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1950
Физички опис 264 str., [1] list s tablom (skica) ; 25 cm
Збирка Prilozi istraživanju gospodarske povijesti
ISBN (Karton)
Напомене Napomene i bibliografske reference uz tekst
Registar.
Предметне одреднице Agrarno pitanje -- Slavonija
УДК 332.021.8:63(497.12 Slavonija)(091)
COBISS.SR-ID 24846087
agrarna reforma agrarne reforme

AutorBoesendorfer, Josip
NakladnikZagreb : Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 1950
Materijalni opis264 str., [1] list sa zemljop. crtežom ; 24 cm
Nakladnički nizPrilozi istraživanju gospodarske povijesti
NapomenaKazalo.
Predmetna odrednicaSlavonija - agrarni odnosi - povijest
agrarna reforma - Slavonija - 17/19. st.
Klasifikacijska oznaka94(497.5) Povijest Hrvatske
332 Regionalna ekonomika. Teritorijalna ekonomika. Zemljišna ekonomika... Ekonomika stanovanja
Jezikhrvatski
GrađaKnjigaknjiga

Dr. Josip Bösendorfer (čitaj: Bezendorfer; Lukač kod Virovitice, 30. I. 1876. - Osijek, 6. VI. 1957), hrvatski povjesničar.

Biografija
U Osijeku je završio klasičnu gimnaziju 1893. godine. Studij povijesti i zemljopisa započeo je u Zagrebu, no zbog sudjelovanja u spaljivanju mađarske zastave 1895. godine bio je prisiljen nastaviti studij izvan Ugarske, u Grazu, Beču i Pragu.

Doktorirao je 1899.[1] u Zagrebu tezom o Zrinsko-frankopanskoj uroti i 1900. položio profesorski ispit. Kao gimnazijski profesor službovao je u Zagrebu i Osijeku, gdje je od 1917. do 1922. radio kao upravitelj gimnazije te od 1914. kao dugogodišnji gradski zastupnik.

Godine 1941. preuzeo je zbirke osječkog Gradskog muzeja te ih 1946. preselio u nove prostorije u staroj magistratskoj zgradi u Tvrđi te bio njegov direktor do 1949. godine.

Pokrenuo je časopis "Osječki zbornik" (1942).

Znanstveni rad
Proučavao povijest Slavonije i Baranje, osobito ranonovovjekovne te Virovitičke županije i grada Osijeka. Pored radova u Starinama, Građi i Radu JAZU, objavio veći broj članaka i u našim časopisima i dnevnoj štampi koja je izlazila prije Drugog svjetskog rata.

Napomena
Zbog toga što je 1940. godine objavio knjižicu "Nešto malo o našoj Baranji" po njemu je nazvana belomanastirska ulica koja vodi od Ulice kralja Tomislava do Sunčane ulice (iza "Općine"), koja se prije zvala Ulica Božidara Maslarića. Po njemu je nazvana i jedna od ulica u osječkoj Tvrđi (Gradska četvrt Tvrđa), i to ona koja vodi od Trga Sv. Trojstva na istok do Fakultetske ulice.

Bibliografija
"Povijest tipografije u Osijeku", "Građa", 14
"Prvi dani u životu županije virovitičke poslije reinkorporacije", "Rad JAZU", 206
"Kako je došlo do slavonskog urbara 1756?", "Rad JAZU", 240 i 242
"Istočna granica Tomislavove, Krešimirove i Zvonimirove Hrvatske u savsko-dravskom interamniju", "Rad JAZU", 286
"Zavjera Petra Šubića-Zrinjskog, bana hrvatskoga (1664-1671), Zagreb, 1898.
"Kraljevska povelja kojom se Osijek povisuje na step slob. kralj. grada", Osijek, 1909.
"Crtice iz slavonske povijesti s osobitim obzirom na prošlost županija: križevačke, virovitičke, požeške, cistavske baranjske, vukovarske i srijemske, te kr. i slob. grada Osijeka u Srednjem i Novom vijeku", Osijek, 1910.
"Kako je Osijek postao kr. i slob. grad 1809", "Narodna starina", 1929, 18
"Franjevci u Osijeku", Osijek, 1932.
"Počeci umjetnosti u Osijeku", Osijek, 1935.
"Slavonski spahija i kmet", "Spomenica M. Dolencu", Ljubljana, 1936.
"Liječništvo i ljekarništvo u Osijeku", Osijek, 1936.
"Nešto malo o našoj Baranji", Osijek, 1940.
"Agrarni odnosi u Slavoniji", Zagreb, 1950.
Izvori
Prema EON doktorirao je 1902.
EJ, EON
Helena Sablić-Tomić, Goran Rem: "Slavonski tekst hrvatske književnosti", Zagreb, 2003. (str. 467)