Detalji predmeta

• Stanje Polovno

To je djelo o hrvatskoj prošlosti u povijesti i atlasu, u kojem je prikazujući povijest, sjedišta i kretanja i drugih naroda koji su se kretali kud i Hrvati ili su obitavali na ovim prostorima prije Hrvata, ili se, nakon formiranja hrvatske države u ranom srednjem vijeku, nalaze u njihovu susjedstvu.

Opis - HRVATSKA POVIJEST U DEVETNAEST KARATA
Stjepan Srkulj je bio poznati hrvatski srednjoškolski profesor i pisac povijesnih udžbenika.

Hrvatska povijest u devetnaest karata važan je izvor informacija o hrvatskoj povijesti od najstarijih vremena do kraja Prvoga svjetskog rata. Nastao je 1937. godine kao potreba onoga vremena za jednim cjelovitim pregledom hrvatske povijesti. Njegov se autor dr. Stjepan Srkulj prihvatio zadaće prikazati prošlost svoga naroda kao povjesnicu predočenu i na kartama, zemljovidima. Srkulj je priredio djelo o hrvatskoj prošlosti u povijesti i atlasu, prikazujući usputno povijest, sjedišta i kretanja i drugih naroda koji su se kretali kud i Hrvati ili su obitavali na ovim prostorima prije Hrvata, ili se, nakon formiranja hrvatske države u ranom srednjem vijeku, nalaze u njihovu susjedstvu.

Srkulj prati sve uspone i padove Hrvata i hrvatske države. Od vremena kad je u X. stoljeću bila ujedinjena i na vrhuncu svoje moći, pa do XV. i XVI. stoljeća. Tada je osmanlijskim osvajanjem Hrvatska svedena na “ostatke ostataka nekoć slavnoga kraljevstva Hrvatskog” (reliquiae reliquiarum olim magni et inclyti regni Croatiae), a potonji i razdoblje “obnovljene Hrvatske” (Croatiae redivivae), od XVII. stoljeća pa sve do svoga vremena.


Bio je zagrebački gradonačelnik od 1917. do 1920., od 1928. do 1932.


1937. je godine napisao svoje najpoznatije djelo, Hrvatska povijest u dvadeset i pet karata. To je djelo o hrvatskoj prošlosti u povijesti i atlasu, u kojem je u kojem je prikazujući povijest, sjedišta i kretanja i drugih naroda koji su se kretali kud i Hrvati ili su obitavali na ovim prostorima prije Hrvata, ili se, nakon formiranja hrvatske države u ranom srednjem vijeku, nalaze u njihovu susjedstvu.


Pratio je sve uspone i padove Hrvata i hrvatske države, od vremena kad je u X. stoljecu bila ujedinjena i na vrhuncu svoje moći, pa do XV. i XVI. stoljeća, kad je osmanlijskim osvajanjem Hrvatska svedena na "ostatke ostataka nekoc slavnoga kraljevstva Hrvatskog" (reliquiae reliquiarum olim magni et inclyti regni Croatiae), a potom i razdoblje "obnovljene Hrvatske" (Croatiae redivivae), od XVII. stoljeća pa sve do svoga vremena.


Iako su pojedini hrvatski povjesničari kao Lučić i Vitezović još od XVII. stoljeca radili povijesne i političko-zemljopisne karte te iako je postojao prvi (Klaićev) nacionalni atlas hrvatske povijesti vec g. 1888., a i ine, sve do pojave Srkuljeve atlasa g. 1937. Hrvatska nije imala jedan cjeloviti prijegled hrvatske prošlosti u povijesti i zemljovidima - atlasu.

Autor/i Stjepan Srkulj
Nakladnik/ci Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Zagreb
Uvez tvrdi
Godina izdanja 1937
Broj stranica 85
Format 27x30

Stjepan Srkulj
Prijeđi na navigacijuPrijeđi na pretraživanje
Stjepan Srkulj (Varaždin, 3. prosinca 1869. − Zagreb, 8. rujna 1951.) [1] bio je poznati hrvatski srednjoškolski profesor i pisac povijesnih udžbenika i lokalni političar.

Bio je zagrebački gradonačelnik od 1917. do 1920. te od 1928. do 1932. godine.

Od 1903. do 1905. i od 1916. do 1918. predavao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu[2]

Godine 1937. napisao je svoje najpoznatije djelo, Hrvatska povijest u dvadeset i pet karata. To je djelo o hrvatskoj prošlosti u povijesti i atlasu u kojem je u kojem je prikazujući povijest, sjedišta i kretanja i drugih naroda koji su se kretali kuda i Hrvati ili su obitavali na ovim prostorima prije Hrvata, ili se, nakon formiranja hrvatske države u ranom srednjem vijeku, nalaze u njihovu susjedstvu.

Pratio je sve uspone i padove Hrvata i hrvatske države, i to od vremena kad je u X. stoljeću bila ujedinjena i na vrhuncu svoje moći, pa do XV. i XVI. stoljeća, kad je osmanlijskim osvajanjem Hrvatska svedena na "ostatke ostataka nekoć slavnoga kraljevstva Hrvatskog" (reliquiae reliquiarum olim magni et inclyti regni Croatiae), a potom i razdoblje "obnovljene Hrvatske" (Croatiae redivivae), od XVII. stoljeća pa sve do svoga vremena.

Iako su pojedini hrvatski povjesničari kao Lučić i Vitezović još od XVII. stoljeća radili povijesne i političko-zemljopisne karte te iako je postojao prvi (Klaićev) nacionalni atlas hrvatske povijesti već 1888. godine, a i ine, sve do pojave Srkuljeva atlasa 1937. godine, Hrvatska nije imala jedan cjeloviti pregled hrvatske prošlosti u povijesti i zemljovidima - atlasu.

Djela
Die entstehung der ältesten russischen sogenannten Nestorchronik: mit besonderer rücksicht auf Svjatoslav's zug nach der Balkanhalbinsel; literar-historische studie, književno-povijesna studija, 1896.[3]
Uputa zemljovidu za historički razvitak Hrvatske, 1906.[4]
Pregled opće i hrvatske povijesti, 1909.[5]
Izvori za povijest, Nakl. Kr. Hrv.-Slav.-Dalm. zemaljske vlade, 1910.[6](2. izd. 1913.)
Izvori za hrvatsku povijest, 1911. (piščeva naklada)[7]
Documenta historiam croaticam spectantia: Po školkom izdanju, 1912. (suautori Koloman Rac, Dragutin Kišpatič) [8]
Povijest novoga vijeka, nakl.Hrv.-Slav. Zem.Vlade, 1919.[9]
Povijest staroga vijeka za V. razred srednjih učilišta, Naklada Kr. hrv.-slav. zemaljske vlade, 1919.[10]
Povijest Hrvata, Srba i Slovenaca, 1921.[11]
Povijest srednjega vijeka, 1924.[12]
Povijest srednjega vijeka za više razrede srednjih učilišta (3. izd.), 1924.[13]
Kulturno-historijska izložba grada Zagreba: (preštampano iz "Hrvata"), 1925.[14]
Kratka povijest Hrvata, 1926.[15]
Povijest srednjega vijeka za niže razrede srednjih škola, 1926. ( 2. izd.) [16]
Povijest Srba, Hrvata i Slovenaca, 1927.[17]
Zemljopis kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca za osnovne škole, 1927.[18]
Zagreb u prošlosti i sadašnjosti: 1093-1928, 1928.[19]
Zemljopis za prvi razred srednjih škola, 1930.[20]
Zagreb einst und jetzt. 1093-1930. (2. izd.) , 1930.[21]
Zagreb past and present, 1095-1930, Royal Free Town of Zagreb, 1930.[22]
Zagreb, der Vergangenheit und Gegenwart: 1093-1936, 1936.[23]
Hrvatska povijest u devetnaest karata, Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, 1937.[24]
Biserje grčkih priča, 1940.[25]
Poviest novoga vieka za VII. razred srednjih škola, 1943.[26]
Hrvatska poviest za VIII.: razred srednjih škola, Izd. Nakl. odjela Hrvatske drž. tiskarne, 1944.[27]
Izvori
HIC Franjo Tuđman: PREDGOVOR - proširenom i dopunjenom izdanju
D. Detling: PRILOG PROUČAVANJU BIO - I BIBLIOGRAFIJE STJEPANA SRKULJA, OZ 29/2009 [1]
RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra ( Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena OTRS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Imehrvatsko.net
Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 898., ISBN 978-953-95772-0-7