Detalji predmeta

• Stanje Polovno

Cena knjige bitno smanjena
Povez mek
Ilustrovano
Format 28cm
1990 Vjesnik Posebno izdanje
Broj strana 144
Stanje na14 strana pojedini redovi podvučeni inače knjiga u odličnom stanju

Jazovka je jama kod Sošica na Žumberku u Republici Hrvatskoj. Iz Jazovke je u srpnju 2020. izvađeno više od 800 posmrtnih ostataka koji se neće moći identificirati.[1] Smatra se da su u jamu stradale osobe bacane više puta, između ostalog nakon oslobođenja Krašića 1943. i nakon oslobođenja Zagreba 1945.[2]

Stratiše djece iz Logora Jastrebarsko
Nakon što su partizani oslobodili nekoliko stotina djece iz Logora Jastrebarsko, a ona za koju je procijenjeno da ne mogu pješačiti raspoređena su kod ljudi u selima po Žumberku. Ustaše su navodno u akcijama čišćenja terena pohvatale, odvele do Jazovke i ubile neku djecu, a neke vratile u logor.[3][4]

Stratište ustaških i nacističkih ranjenika 1945.
Poznata je i kao mjesto stratišta nacističkih i ustaških vojnika tijekom i nakon završetka Drugog svjetskog rata; ubojstva su provodili partizani. Jazovka je postala medijski "hit" 1990. Vjesnik je u prigodnom izdanju "Jazovka" iz 29. VI. 1990. bez ikakvih argumenata tvrdio da u jami leže kosti 40.000 nevinih osoba koje su pobili komunisti.[5]

Žrtve su po kontroverznom povjesničaru Josipu Jurčeviću bile uglavnom ranjenici i medicinsko osoblje, a po Anti Bakoviću tri časne sestre koje su pripadnici Jugoslavenske armije prisilno odveli iz bolnica 1945. godine. Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava iznijela je podatak o pronađenih 476 kostura, no taj je podatak nepouzdan jer je ista Komisija tvrdila da je u logoru Jasenovac ubijeno 2238 žrtava (što se pokazalo netočnim). Također, 15 godina nakon ukidanja Komisije nitko nije bavio tim slučajem.[6]

Nakon oslobođenja Zagreba jedinice Jugoslavenske armije odlučile su smjestiti stotine svojih ranjenika u zagrebačke bolnice. O količini teško ranjenih pripadnika JA govori podatak o 240 njihovih grobova na Mirogoju, velikim djelom boraca preminulih u danima nakon oslobođenja Zagreba. Danima prije oslobođenja ustaše i nacisti su povukli sa sobom veliku većinu svojih ranjenika. Ostali su samo teško ranjeni i bolesni za koje nove vlasti nisu imale milosti. O tome svjedoče autentični zapisi o otpuštanjima više stotina ranjenika 5., 6. i 7. svibnja 1945. Nakon oslobođenja iz Zakladne bolnice, 14. svibnja odvedeno je 70 muškaraca, dijelom Nijemaca, ali dijelom i nenjemačkog podrijetla. Čini se da se radilo o članovima njemačkih formacija koje su se povlačile zajedno s Nijemcima s područja Sjeverne Afrike ili Sovjetskog Saveza. Među njima pronalazimo Tunižanina, Palestinca, četiri Alžirca, šest Marokanaca te po jednog Rusa, Čeha, Poljaka. Za razliku od drugih preseljenja ranjenika gdje je navedena lokacija na koju su preseljeni i to je bilo zavedeno, ova "premještanja" su vjerojatno bila na stratište.[7]

Svake godine na Dan antifašističke borbe se iznad jame Jazovke obilježavaju skupovi u organizaciji Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka na kojima se nose ustaška obilježja, uzvikuje ustaški poklič "Za dom spremni!" te veliča NDH. S obzirom da datum 22. lipnja nema nikakve poveznice s Jazovkom radi se o očitoj provokaciji na taj državni praznik, a ne nekakvoj komemoraciji u spomen na stradale na tom mjestu. Predsjednik HOZ Jazovka Boris Prebeg smatra da je u Brezovici 22. lipnja "ispaljen prvi hitac u hrvatsku državu od strane članova KPJ" te je time izjednačio RH i NDH.[8]