Detalji predmeta

• Stanje Polovno

Peraški boj 1654.

Stranica
Razgovor
Čitaj
Uredi
Uredi kôd
Vidi povijest

Pomagala

Наслов Peraški boj 15. svibnja 1654. : Bogorodičina pobjeda / priredio Srećko Majić
Врста грађе зборник
Језик српски
Година 1998
Издавање и производња Perast : "Gospa od Škrpjela", 1998
Физички опис 62 str. : ilustr. ; 21 cm
Други аутори - особа Majić, Srećko
Збирка ǂBiblioteka ǂ"Gospa od Škrpjela" ; 10
Напомене Bibliografija: str. 61-62
Предметне одреднице Marija Devica -- Čuda
Неконтролисане предметне одреднице cerkvena istorija / katolička crkva / Balkan / Kotor / turski upadi / čuda / zbornici
УДК 27-9
COBISS.SR-ID 512143244

Dodaj infookvir "bitka".
(Primjeri uporabe predloška)
Peraški boj bila je bitka između građana grada Perasta i osmanskih osvajača.[1]

Od 1483. padom Herceg Novog i cijele obale zaljeva do Risna u turske ruke, Perast postaje pograničnim mjestom i unatoč povremenim oslobađanjima okolnih mjesta, perašku povijest tih stoljeća obilježavaju bojevi s Turcima.[1]

Mlečani nisu smatrali Perast najvažnijom strateškom točkom obrane zaljeva, nego je to bio bio Kotor. Oni oko grada ne podižu zidine, već tijekom 16. i 17. stoljeća stvaraju obrambeni sustav od 9 kula, od kojih je najznačajnija kula Sv. Križa.[1]

Osmanski gusarski pohod na Perast 1624. ostavio je velika traga u sjećanju Peraštana, zbog čega su se dobro pripremili za sve buduće napade. Novi veliki napad uslijedio je trideset godina poslije.

Odvio se 15. svibnja 1654. u okolici Perasta. Predvodeći 5000 Turaka iz Risna, Mehmedaga Rizvanagić napao je peraške kule. U borbi sa znatno nadmoćnijim neprijateljem Peraštani su se obranili. O odnosu snaga najbolje govori podatak da je grad branilo samo oko 100 vojnika. U boju je poginuo turski zapovjednik Rizvanagić.

Razlog uspjeha Peraštana treba tražiti u tome što su braća Sladoje i Stjepan Stijepović iz Risna uspjeli dan ranije obavijestiti svoga brata Petra Stijepovića, koji se nastanio u Perastu, o planiranom napadu Turaka.[2] [3] Na boj podsjeća prvi kameni natpis na hrvatskom jeziku u Boki kotorskoj, što ga je dao uklesati u pročelje župne crkve opat, potonji barski nadbiskup, Andrija Zmajević.[1]

Spomen
U spomen na pobjedu gađa se kokota i održava se zavjetna svečanost svake godine. Zaslugom kotorskog biskupa Pavla Butorca ova je svetkovina izdignuta na viši liturgijski stupanj.[1]

Izvori
Hrvatska revija 1, 2005.  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. lipnja 2015. (Wayback Machine) Goran Denis Tomašković, Mijo Igor Ostojić: Na vječnoj straži zaljeva
Pavao Butorac, Gospa od Škrpjela - Our Lady of the Rocks, Naklada Gospa od Škrpjela,
Miloš Milošević, Boka Kotorska, Bar i Ulcinj od kraja 15. do kraja 17.vijeka, CID, Podgorica, 2008. godine
Veliki vek Dubrovnika Radovan Samardžić

Istorija turske turaka srbije srba