Detalji predmeta

• Stanje Polovno

Аутор - особа Nazor, Ante
Ladić, Zoran
Наслов Povijest Hrvata : ilustrirana kronologija = History of Croatians : illustrated chronology / Ante Nazor, Zoran Ladić ; [prijevod na engleski Jasenka Težak Štefanić]
Врста грађе енциклопедија, лексикон
Језик енглески, хрватски
Година 2003
Издавање и производња Zagreb : Multigraf, 2003
Физички опис 487 str. : ilustr. ; 33 cm
Други аутори - особа Težak, Jasenka
ISBN 953-6060-16-7
Напомене Vzporedno besedilo v hrv. in angl. jeziku
Kazali
Предметне одреднице Hrvaška – Zgodovina – 1./20.st. – Enciklopedije
Неконтролисане предметне одреднице Hrvati / kronologije
УДК 94(497.5)(03) istorija hrvatske istorija hrvata

Hrvatska povijest
Prijeđi na navigacijuPrijeđi na pretraživanje
Coat of arms of Croatia.svg
Ovaj članak dio je niza o
povijesti Hrvatske

Hrvatska prije HrvataOtkrij
Rana povijest HrvataOtkrij
Srednji vijekOtkrij
Habsburška MonarhijaOtkrij
Prvi svjetski ratOtkrij
Versajska JugoslavijaOtkrij
Drugi svjetski ratOtkrij
Socijalističko razdobljeOtkrij
Neovisna HrvatskaOtkrij
Hrvatski je narod oko 626. podložio rimske pokrajine Dalmaciju, Panoniju (bivši Ilirik) te osnovao dvije neovisne kneževine, koje je u Hrvatsko Kraljevstvo ujedinio njegov prvi kralj Tomislav, okrunjen 925. godine. Primorska Hrvatska je, pored Franačkoga Kraljevstva, prva trajna i uređena država u srednjoj Europi. Nakon izumiranja domaće dinastije Trpimirovića, Sabor (parlament) je za kraljeve Hrvatske izabirao vladare drugih država, stvarajući time personalnu uniju najprije Hrvatske i Ugarske (1102. – 1300. i 1307. – 1526.), a zatim Hrvatske i Austrije (1527. – 1918.). Kao predziđe kršćanske Europe između 15. i 18. stoljeća, Hrvatsko je Kraljevstvo bilo ključno za zaustavljanje daljnjeg prodora Osmanskoga Carstva na zapad, dok je s druge strane Mletačka Republika zaposjela većinu hrvatske obale. Hrvatska je država izgubila velik dio svoga povijesnog teritorija, koji je pripao Bosni i Hercegovini. Hrvatsko je Kraljevstvo sačuvalo svoju državnu suverenost posebnim položajem unutar Habsburške Monarhije sve do njezina raspada, 1918.

Nakon što je godine 1918. prekinula državnopravne veze s Austrijom i Ugarskom, Hrvatska je bez suglasnosti Sabora uključena u novostvorenu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (kasniju Kraljevinu Jugoslaviju). Time je Hrvatska prvi put stavljena u balkanski politički okvir te je nasilno prestala postojati kao država. Autonomna Banovina Hrvatska, uspostavljena sporazumom hrvatske oporbe i jugoslavenske Vlade 1939., trajala je do osovinskog razbijanja Jugoslavije, 1941. Unatoč plebiscitarnoj podršci stanovništva prozapadnoj seljačko-demokratskoj koaliciji, Drugi je svjetski rat u Hrvatskoj vođen između dvaju radikalnih pokreta – ustaša pod pokroviteljstvom Osovine i komunista (partizana) na strani Saveznika, koja su oba proglasila svoju hrvatsku državu. Od 1945., Hrvatska je bila jedna od šest saveznih država socijalističke Jugoslavije maršala Tita. Demokratski narodni pokret poznat kao Hrvatsko proljeće, za politička prava Hrvatske u Jugoslaviji, koji se 1967. suprotstavio nasilnom spajanju hrvatskoga jezika sa srpskim u srpskohrvatski, suzbio je jugoslavenski režim 1971.

Slijedom demokratskih izbora 1990., Republika Hrvatska na čelu s Franjom Tuđmanom, 1991. je proglasila neovisnost kao i većina država članica Jugoslavije. Koristeći bivšu saveznu vojsku i lokalne pobunjenike, Srbija i Crna Gora napale su 1991. Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu s ciljem zadržavanja osvojenih teritorija u krnjoj Jugoslaviji. Rat je završio 1995. pobjedom Hrvatske i oslobođenjem okupiranih područja, dok su istodobni saveznički hrvatsko-bošnjački uspjesi doveli do mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini. Od 2000. počinju europske integracije. Potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Hrvatska je pristupila Partnerstvu za mir i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Postupno su jačali pozitivni procesi društvene i političke stabilizacije zemlje. Hrvatska je postala punopravna članica NATO-a 1. travnja 2009., a Europske unije, 1. srpnja 2013. godine.


Povijest Hrvata, Ivan Meštrović

Sadržaj
1 Hrvatska prije dolaska Hrvata (do 7. stoljeća)
2 Doseljenje Hrvata u novu domovinu (7. stoljeće)
3 Hrvatska u doba narodnih vladara (do 1102.)
3.1 Prve hrvatske kneževine (do 925.)
3.2 Hrvatsko Kraljevstvo (925.-1102.)
4 Personalna unija s Ugarskom (1102.–1526.)
4.1 Personalna unija i Pacta conventa (1102.)
4.2 Jačanje domaćeg plemstva (1102.-1322.)
4.3 Izdvajanje Bosne, postanak i jačanje Dubrovnika
4.4 Anžuvinci na hrvatsko-ugarskom prijestolju (1301.)
4.5 Protukraljevski pokret u Hrvatskoj (1382.-1432.)
4.6 Osmanlijska opasnost i agresija (1433.-1493.)
4.7 Stogodišnji hrvatsko-turski rat (1493.-1593.)
4.8 Na braniku srednje Europe - predziđe kršćanstva
4.9 Osmanlijska osvajanja i Mohačka bitka (1526.)
5 Među zemljama Habsburške krune (1527.–1790.)
5.1 Izbor Habsburgovaca za hrvatske kraljeve (1527.)
5.2 Između osmanlijske agresije i mletačke okupacije
5.3 Nastavak stogodišnjeg rata - sigetska bitka (1566.)
5.4 Ostaci ostataka i slom Osmanlija kod Siska (1593.)
5.5 Postanak Hrvatsko-slavonske Vojne krajine (16. st.)
5.6 Urota i smaknuće Zrinskog i Frankopana (1671.)
5.7 Oživjela Hrvatska i mir u Srijem. Karlovcima (1699.)
5.8 Pragmatička sankcija (1712.), prosvij. apsolutizam
6 Povezivanje s Kraljevinom Ugarskom (1790.)
6.1 Propast Venecije (1797.) i Dubrovnika (1806.)
6.2 Hrvatski narodni preporod (1830.–1848.)
6.3 Revolucija (1848.), neoapsolutizam (do 1860.)
7 U Austro-Ugarskoj Monarhiji (1868.–1918.)
7.1 Hrvatsko-ugarska nagodba (1868.) i Trojednica
7.2 Sjedinjenje Vojne krajine s Hrvatskom (1881.)
7.3 U trokutu između Beča, Budimpešte i Beograda
7.4 Politika novog kursa-prema Beogradu (1903.)
7.5 Hrvatska u Prvom svjetskom ratu (1914.-1918.)
8 U monarhističkoj Jugoslaviji (1918.-1941.)
8.1 Država SHS, potom Kraljevstvo SHS (1918.)
8.2 Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (1921.)
8.3 K. Jugoslavija (1929.), Banovina Hrvatska (1939.)
9 Građanski rat u Drugom svjetskom ratu (1941.-1945.)
9.1 Nezavisna Država Hrvatska (1941.)
9.2 Federalna Država Hrvatska (1943.)
9.3 Bleiburški pokolj i križni put (1945.)
10 U socijalističkoj Jugoslaviji (1945.-1991.)
10.1 Narodna Republika Hrvatska (1945.-1966.)
10.2 Hrvatsko proljeće, MASPOK (1966.-1971.)
10.3 Socijalistička Rep. Hrvatska (1971.-1990.)
10.4 Konačan raspad Jugoslavije (1981.-1991.)
11 Neovisna Hrvatska (od 1990.)
11.1 Tuđmanova Hrvatska (1990.-1999.)
11.1.1 Neovisnost (1991.)
11.1.2 Domovinski rat (1991.-1995.)
11.1.3 Pretvorba i privatizacija
11.2 Suvremena Hrvatska (2000.-)
12 Izvori
13 Vidi još
13.1 U Wikipediji
13.2 Literatura
13.3 Vanjske poveznice
13.4 Ostali projekti
Hrvatska prije dolaska Hrvata (do 7. stoljeća)

Obitelj krapinskog pračovjeka
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvatska prije Hrvata
Područje današnje Hrvatske bilo je oduvijek vrlo bogato životinjskim i biljnim svijetom pa slijedom toga pogodno za život ljudi. Na sjeveru su plodne riječne doline, koje čine rijeke Drava, Sava, Dunav, Kupa, Una, a na jugu brojna krška polja i razvedena morska obala puna otoka i zaljeva povoljnih za prirodne luke i plovidbu. Područje koje je danas poznato kao Hrvatska je prvi put naseljeno sredinom paleolitika, a kasnije i u neolitiku. Povijest bilježi i kolonizaciju Ilira, Kelta te Grka u prvom tisućljeću prije Krista. Ilirska su plemena osnovala nekoliko država koje su jednu za drugom osvojili Rimljani u drugom i prvom stoljeću prije Krista.


Vučedolska golubica
Zbog toga tragovi ljudskog prisustva sežu u najstarija razdoblja, u paleolitik ili starije kameno doba. U europskim razmjerima poznato je nalazište neandertalskog čovjeka (paleantropa) u špilji Hušnjakova brijega kraj Krapine (Homo krapiniensis). Brojni su ostatci i razdoblja neolita u porječju Save, Drave i Dunava poznata pod imenima starčevačke, vinčanske i sopotske kulture, a uz more hvarske kulture. U razdoblju eneolitika poznata je vučedolska kultura uz Dunav s ostatcima lijepe keramike (Vučedolska golubica) najstariji nalaz te vrste u Europi, a u razdoblju bronce je najizrazitija tzv. vinkovačka kultura. Željezno doba je iza sebe ostavilo brojne nalaze ilirskih plemena; Liburna, Japoda i Delmata od Istre do Dalmacije i Hercegovine. U 4. stoljeću prije Krista su svoje tragove ostavili Kelti, čiji nalazi spadaju u latensku kulturu (La Tene).


Djevojka iz Salone
Istodobno s Keltima na jadranskim otocima i ušćima rijeka su nalazi koji svjedoče o grčkim kolonijama na Visu (Issa), Hvaru (Pharos), u Trogiru (Tragurion) i drugdje. Dva stoljeća poslije Grka na istočnu obalu Jadranskog mora dolaze Rimljani, ali su ova područja osvojili tek slomom ustanka pod Batonom (6. do 9. godine poslije Krista). Uskoro su ustrojili svoje provincije poput Dalmacije uz more i na području današnje Bosne i Panonije u Podunavlju. Prva je imala svoje središte u Saloni kraj današnjeg Splita, a druga u Ptuju (Poetovio). Istra je bila u sastavu italske oblasti (Venetia et Histria). Budući da se razvijala trgovina, promet, da su izgrađene ceste i luke, tadašnji rimski Ilirik se dobro gospodarski razvijao. Nicali su brojni gradovi poput Pole (Pula), Parentiuma (Poreč), Jadere (Zadar), Scardone (Skradin), Narone na ušću Neretve te u kontinentalnom dijelu: Siscie (Sisak), Cibalaea (Vinkovci), Sirmiuma (Mitrovica), Murse (Osijek) i brojni drugi koji i danas postoje uzduž nekadašnjih rimskih cesta i plovnih puteva.

Doseljenje Hrvata u novu domovinu (7. stoljeće)

Tanajske ploče

Oton Iveković: Dolazak Hrvata
Vista-xmag.pngPodrobniji članci o temama: Podrijetlo Hrvata, Bijela Hrvatska, Dolazak Hrvata, i Pokrštenje Hrvata
Nacionalno ime Hrvata vjerojatno je iranskog podrijetla. Njegovo značenje i postojanje još nije istraženo. Uostalom, kao ni imena i podrijetlo brojnih drugih naroda. Spominje se prvi put kao osobno ime na dva grčka natpisa koja su nađena na ušću Dona u Azovsko more (Horoathos, Horuathos). Bizantski car Konstantin Porfirogenet piše u 10. stoljeću kako su Hrvati došli iz Bijele ili Velike H