Detalji predmeta

• Stanje Polovno

Radovi Instituta JAZU u Zadru 16-17/1969 (Povijest grada Nina)
Povijest Hrvatske (lokalna povijest)
Dalmacija i Boka Kotorska - periodika
Autor: Maštrović, Vjekoslav (ur.) Novak, Grga
krešimirova povelja
antički nin (aenona)
Radovi Instituta JAZU u Zadru 16-17/1969 (Povijest grada Nina)
Kataloški broj: 036656
istorija nina

Nakladnik: Institut JAZU u Zadru

Mjesto izdanja: Zadar

Godina izdanja: 1969

Format: 17,5×23,5

Uvez: meki

Broj stranica: 788

Jezik: hrvatski

Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na ovali Jadranskog mora. Administrativno pripada Zadarskoj županiji.

Povijest Nina


Prošlost za sadašnjost

Nin ima čak 3000 godina dugu povijest koja nije zapisana samo u povijesnim knjigama, već njome doslovno hodate ili o njoj učite iz bogatih muzejskih zbirki. Osnovalo ga je ilirsko pleme Liburni u 9. stoljeću pr.n.e. pod nazivom Aenona i upravo se ovdje zahvaljujući arheološkim iskopinama može pratiti razvitak liburnske kulture. Recimo tek da je naselje na otočiću bilo okruženo bedemima, a kuće su bile izgrađene tehnikom suhozida te da se, sudeći po povijesnim svjedočanstvima, živjelo u blagostanju.

Za vrijeme rimske vladavine on je važan municipij i pomorska luka. Ostaci kuća i mozaici svjedoče da se ovdje ugodno, i za one prilike, bogato živjelo. Radi trgovine sagrađena je velika luka smještena na području današnjeg Turističkog naselja Zaton. Najznačajniji kompleks iz rimskog doba je forum s kapitolijem. Tu se nalazio monumentalni hram koji je po veličini bio jedan od najvećih na našim prostorima. O stupnju razvijenosti govori podatak da je Nin u rimskom vremenu također imao vodovod, a pored javnih važnih građevina pretpostavlja se da je imao terme i amfiteatar.

U dugom povijesnom toku Nin je nekoliko puta stradavao pa se iznova uzdizao, a potpuno je razoren 1646. godine kada ga je Venecija žrtvovala kako bi spasila tadašnju tvrđavu Zadar pred turskim osvajanjima. I tada je kraj, kao toliko puta ranije, bio i novi početak.

No, ono što povijesni tijek Nina najjasnije određuje i povezuje s današnjicom jest da je bio prvo političko, vjersko i kulturno središte srednjovjekovne Hrvatske. Mjesto gdje je rođena Hrvatska država. Nin je također, najstariji hrvatski kraljevski grad, stalna ili povremena prijestolnica hrvatskih narodnih vladara: knezova Višeslava, Trpimira i Branimira, kraljeva Tomislava, Petra Krešimira IV., Zvonimira, knezova Šubića Bribirskih i dr. Nin je bio biskupija od 9. – 19. st. Ninski biskupi značajni su za hrvatsku crkvu, među kojima se najviše ističe Grgur Ninski, borac za očuvanje hrvatskog narodnog pisma glagoljice.

Bogati arheološki nalazi iz ninske povijesti mogu se vidjeti u muzejima te su u povijesnom nizu duboko isprepleteni sa sadašnjošću najstarijeg hrvatskog kraljevskog grada i kolijevke hrvatske države. Bogata povijest i dinamična sadašnjost rijetko su kada i rijetko gdje toliko isprepleteni i u turističku ponudu ugrađeni s jednom željom: da imate što vidjeti, u čemu uživati i zbog čega se vraćati.

Sadržaj/Садржај
1 Geografija
2 Stanovništvo
3 Uprava
4 Historija
5 Gospodarstvo
6 Znameniti ljudi
7 Spomenici i znamenitosti
8 Obrazovanje
8.1 Osnovno školstvo
9 Kultura
10 Sport
11 Gastronomija
12 Vanjske veze
Geografija
Nin je gradić smješten oko 15 km sjeverozapadno od Zadra. Centar drevnog grada je otočić, promjera 500 m , povezan s kopnom dvama mostovima, nastao na pješčanom sprudu nekadašnjeg ušća riječice Miljašić Jaruge u more. Sa sjeverne strane okružen je pješčanim sprudom i vikend naseljem Ždrijac, s istočne strane se nalazi solana a na južnoj i zapadnoj strani se nalazi noviji dio samog mjesta. Nin se prostire u nekoliko formiranih zona: povijesni otok, vikend naselje Ždrijac, novi dio Nina, Bilotinjak i Ninske Vodice.

Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području grada Nina živjelo je sveukupno 4603 stanovnika od toga 2286 muškaraca i 2317 žena (procjena za 2005. 5 683 stanovnika). Sam gradić Nin ima 1.256 stanovnika. Prema zapisima, navodno je u Ninu za vrijeme Liburna živjelo 40 000 stanovnika, u Rimsko doba 20 000, a kralj Tomislav je u Ninu imao spremnu mornaricu koja se sastojala od 15 000 veslača na condurama i sagenama.

Uprava
Grad Nin administrativno se sastoji od 8 naselja: Nin, Ninski Stanovi, Grbe, Vrsi, Poljica, Poljica-Brig, Zaton, Žerava.

Gradonačelnik: Emil Ćurko

Historija

Donja vrata (u mjesnom govoru nazivaju se Bardelina)
Prvo naselje u Ninu na području otočića razvilo je ilirsko pleme Liburni u 9. st. pr. n. e. nakon nemira izazvanih panonsko - balkanskim seobama. Vremenski je to kraj brončanog i početak željeznog doba. Još starije naselje pronađeno je oko 300 metara južnije na području današnje solane a datira se mlađe kameno doba. Nin se prvi put spominje u obliku Hemionoi u djelu Periplus grčkog pisca Pseudo Skilaka, a najvjerojatnije je iskrivljeni oblik imena Ainonoi. Kasnije grčki pisci ime Nina navode u obliku Ainona, a rimski u obliku Aenona.
Početkom 1. st. pr. n. e. gubi se Liburnski utjecaj a zamjenjuje ga rimski kada se pojavljuje i drugo ime za Nin Enona. Za vrijeme utjecaja Rima Nin je imao svoju statutarnu autonomiju.
Doseljavanjem Slavena i Hrvata na ove prostore Krajem 6. st i početkom 7. st Nin postaje njihovo prvo političko, kulturno i vjersko središte. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara Nin je jedna od njihovih prijestolnica iz koje upravljaju državom, a isto tako i važna ratna i trgovačka luka. 7. lipnja 879. godine knez Branimir od pape Ivana VIII prima pismo koje je u ono doba bilo priznanje države Hrvatske. 1069. godine Petar Krešimir IV. u Ninu prvi naziva Jadransko more našim morem u darovnici kojom zadarskom samostanu Sv. krševana daruje otok Maun. 1080. godine za vrijeme kralja Dmitara Zvonimira papinski legat održava crkveni sabor.
Gubitkom državne samostalnosti Nin kao i cijela Hrvatska pada pod mađarsku krunu. Za to vrijeme Nin je samostalna gradska komuna što mu potvrđuju Andrija II. 1205. godine i Bela IV. 1244. godine. Ludovik I. 1371. godine održava sabor plemstva i građanstva hrvatske i Dalmacije i naziva Nin naš glavni i kraljevski grad dalmatinski.
Nin je pod hrvatsko ugarskim kraljem do 1409. godine kada ga sramotnom prodajom Ladislav Napuljski zajedno sa Dalmacijom, Zadrom i ostalim autonomnim gradovima nije predao Mlečanima. Nin zadržava svoju autonomiju. U strahu od Turaka Mlečani 1537. godine napuštaju Nin, Turci ga ruše ali ga nisu zadržali. Stanovništo se vraća i obnavlja grad i zidine. Početkom Ciparskog rata 1570. godine Turci još jednom nakratko zauzimaju Nin, a Mlečani ga s brodova razaraju. Godine 1646. Mlečani ponovo napuštaju Nin, ali ovom prigodom su ga prvo zapalili te s dvije velike i četiri male galije bombardirali iz luke. Nakon ovog razaranja, iako je pokušana obnova grada, Nin više nikada vratio prijašnju važnost.
1828. godine konačno je ukinuta Ninska biskupija, a zbog malarije stanovništva je sve manje. Od 1903.-1909. godine vrši se asanacija riječice Jaruge, kanalizira se njeno ušće i premješta istočnije od samog grada (otoka). Stanovništvo se vraća,a grad ekonomski jača jer je riješen najveći problem stanovanja u gradu.
Kraljevina Jugoslavija nije se puno brinula za sam grad tako da su ostali neiskorišteni njegovi potencijali.
Tek nakon II. sv. rata počelo se ulagati u Nin (izgrađena je ciglana, uređena solana).
Nakon osamostaljenja Hrvatske, odlukom Hrvatskog sabora Nin je 1997. godine dobio status grada.

Gospodarstvo
Maraš d.o.o. - Vrsi
Solana Nin d.o.o.
Cenmar
Znameniti ljudi

Kip Grgura Ninskog djelo kipara Ivana Meštrovića
Biskup Grgur Ninski
Knez Branimir
Kralj Petar Krešimir IV.
Biskup Teodozije
Petar Zoranić, pjesnik
Gojko Marinković, novinar
Spomenici i znamenitosti
Višeslavova krstionica
Crkva sv. Križa
Crkva sv. Anselma i Marcele
Crkva sv. Nikole u Prahuljama
Condura croatica
Serilia liburnica
Obrazovanje
Osnovno školstvo
Osnovna škola "Petar Zoranić"

Kultura
Muzeji
Muzej ninskih starina
Riznica župne crkve
Galerije
Galerija Višeslav
KUD Branimir Nin [1]
Osnovan je u siječnju 1996. godine i ima dvije sekcije: tamburaški orkestar i mažoretkinje.

Sport
Gastronomija
Šokol najpoznatija ninska delicija

Vanjske veze
Commons-logo.svg
Nin na Wikimedijinoj ostavi
Turistička zajednica grada Nina
Gradovi i općine Zadarske županije
Gradovi
Benkovac | Biograd na Moru | Nin | Obrovac | Pag | Zadar

Općine

Bibinje | Galovac | Gračac | Jasenice | Kali | Kolan | Kukljica | Lišane Ostrovičke | Novigrad | Pakoštane | Pašman | Polača | Poličnik | Posedarje | Povljana | Preko | Privlaka | Ražanac | Sali | Stankovci | Starigrad | Sukošan | Sveti Filip i Jakov | Škabrnja | Tkon | Vir | Vrsi | Zemunik Donji

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj
Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija

Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj

[sakrij]vru
Hrvatski gradovi
Bakar | Beli Manastir | Biograd na Moru | Buje | Buzet | Cres | Crikvenica | Čabar | Čakovec | Čazma | Daruvar | Delnice | Donja Stubica | Donji Miholjac | Drniš | Dubrovnik | Duga Resa | Dugo Selo | Đakovo | Đurđevac | Garešnica | Glina | Gospić | Grubišno Polje | Hrvatska Kostajnica | Hvar | Ilok | Imotski | Ivanec | Ivanić-Grad | Jastrebarsko | Karlovac | Kastav | Kaštela | Klanjec | Knin | Komiža | Koprivnica | Korčula | Kraljevica | Krapina | Križevci | Krk | Kutina | Kutjevo | Labin | Lepoglava | Lipik | Ludbreg | Makarska | Mali Lošinj | Metković | Mursko Središće | Našice | Nin | Nova Gradiška | Novalja | Novi Marof | Novi Vinodolski | Novigrad | Novska | Obrovac | Ogulin | Omiš | Opatij