Detalji predmeta

• Stanje Polovno

Simians, Cyborgs and Women is a powerful collection of ten essays written between 1978 and 1989. Although on the surface, simians, cyborgs and women may seem an odd threesome, Haraway describes their profound link as "creatures" which have had a great destabilizing place in Western evolutionary technology and biology. Throughout this book, Haraway analyzes accounts, narratives, and stories of the creation of nature, living organisms, and cyborgs. At once a social reality and a science fiction, the cyborg--a hybrid of organism and machine--represents transgressed boundaries and intense fusions of the nature/culture split. By providing an escape from rigid dualisms, the cyborg exists in a post-gender world, and as such holds immense possibilities for modern feminists. Haraway's recent book, Primate Visions, has been called "outstanding," "original," and "brilliant," by leading scholars in the field. (First published in 1991.)

"As a whole, the book is a valuable and significant addition to the recent scholarship that argues for the sociol construction of nature. Haraway is an acknowledged authority on the history of scientific research on primates, and the book is thorough and probing in its analysis of primate studies. It is also provocative and original in its discussion of words such as "gender", "nature", and "experience." -- M.H. Chaplin Choice
"...the book as a whole presents the relationship of the sciences to feminist theory in a thorough, even-handed manner." -- Cara E. Richards, Transylvania University Science Books and Films

I. Nature as a System of Production and Reproduction 1. Animal Sociology and a Natural Economy of the Body Politic 2. The Past Is the Contested Zone 3. The Biological Enterprise II. Contested Readings: Narrative Natures 4. In the Beginning Was the Word 5. The Contest for Primate Nature 6. Reading Buchi Emecheta III. Differential Politics of Innappropriate/d Others 7. 'Gender' for a Marxist Dictionary 8. A Cyborg Manifesto 9. Situated Knowledges 10. The Biopolitics of Postmodern Bodies

Dona haravej heravej
Publikacije
Kristali, tkanine i polja: Metafore organicizma u razvojnoj biologiji dvadesetog veka, 1976.
„Manifest kiborga: nauka, tehnologija i socijalistički feminizam u poznom dvadesetom veku”, 1985. [18]
„Situirana znanja: pitanje nauke u feminizmu i privilegija parcijalnih perspektiva”, Feminističe studije, s. 575-599, 1988.
„Vizije primata: rod, rasa i priroda u svetu moderne nauke”, Svet moderne nauke, Rutlidž: Njujork i London, 1989.
„Simijani, kiborzi i žene: ponovno otkriće prirode”, Njujork: Rutlidž, i London: Slobodno udruženje knjiga, 1991 (uključuje i „Manifest kiborga: nauka, tehnologija i socijalistički feminizam u poznom dvadesetom veku”).
Modest_Witness@Second_Millennium.FemaleMan©Meets_OncoMouse™: Feminizam i tehno-nauka, Njujork: Rutlidž, 1997 (osvajač nagrade Ludvig Flek).
How like a Leaf: Konverzacija sa Donom Dž. Heravej, Tirzom Nikols Gudiv, Rutlidž, 1999.
Manifest o udruženim vrstama: psi, ljudi i bitna različitost, Čikago: Prickly Paradigm Press, 2003.
Kada se susretnu vrste, Minesota: Univerzitet u Minesoti, 2008.
Reference
Young, Robert M, "Science, Ideology & Donna Haraway", in Science as Culture,. . 15 (3). 1992: 165—207. Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ).
Kunzru, Hari. "You Are Cyborg", in Wired Magazine, 5:2 (1997). стр. 1.–7.
„Lynn Randolph”. lynnrandolph.com.
Haraway, Donna J., How Like a Leaf: Donna J. Haraway an interview with Thyrza Nichols Goodeve. Routledge, (2000). стр. 6-7.
Haraway, Donna J., How Like a Leaf: Donna J. Haraway an interview with Thyrza Nichols Goodeve. Routledge, (2000). стр. 12.
Bhavnani, Kum-Kum.; Haraway, Donna H. (February 1994), "Shifting the Subject: A Conversation between Kum-Kum Bhavnani and Donna Haraway, 12 April 1993, Santa Cruz, California", Feminism & Psychology (Thousand Oaks:Sage Publications). . 4 (1): 20. Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
Carubia, Josephine M., "Haraway on the Map", in Semiotic Review of Books. 9:1 (1998). стр. 4.–7.
Primate Visions: Gender, Race, and Nature in the World of Modern Science, Routledge: New York and London. 1989. ISBN 978-0-415-90294-6.
Elkins, Charles, "The Uses of Science Fiction", in Science Fiction Studies, 17:2 (1990).
Modest_Witness@Second_Millennium.FemaleMan© Meets_OncoMouse™: Feminism and Technoscience. . New York: Routledge. 1997. ISBN 978-0-415-91245-7. Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
Haraway, Donna. "A Cyborg Manifesto: Science, Technology, and Socialist-Feminism in the Late Twentieth Century." Stanford University. [1] Архивирано на сајту Wayback Machine (14. фебруар 2012).
Haraway, Donna. „A Cyborg Manifesto: Science, Technology, and Socialist-Feminism in the Late Twentieth Century”. Архивирано из оригинала 14. 02. 2012. г. Приступљено 17. 1. 2007.
Feminist Studies 14, no. 3 (Fall (1988), pp. 575–599.
Hamner, M. Gail. "The Work of Love: Feminist Politics and the Injunction to Love." Opting for the Margins: Postmodernity and Liberation in Christian Theology. Joerg Rieger, ed. Opting for the Margins: Postmodernity and Liberation in Christian Theology. Oxford University Press. 2003. ISBN 978-0-19-803650-0.. [2]
Cachel, Susan. "Partisan primatology. Review of Primate Visions: Gender, Race, and Nature in the World of Modern Science." American Journal of Primatology. 22:2 (1990). стр. 139.–142. [3]
Cartmill, Matt. "Book Review - Primate Visions: Gender, Race, and Nature in the world of Modern Science." International Journal of Primatology. 12:1 (1991). стр. 67.–75. [4][мртва веза]
Cachel, Susan. "Partisan primatology. Review of Primate Visions: Gender, Race, and Nature in the World of Modern Science." American Journal of Primatology. 22:2 (1990). стр. 139.–142. [5]
Haraway, Donna. „A Cyborg Manifesto: Science, Technology, and Socialist-Feminism in the Late Twentieth Century”. Архивирано из оригинала 14. 02. 2012. г. Приступљено 17. 1. 2007. manifest za kiborge
„Manifest kiborga”
Heravej je 1985. godine objavila esej pod nazivom „Manifest kiborga: nauka, tehnologija i socijalistički feminizam u poznom dvadesetom veku” u časopisu Socijalistički pregled. Iako većina njenih ranijih radova uglavnom cilja na naglašavanje sklonosti ka muškom rodu u naučnoj kulturi, takođe je značajno doprinela feminističkim narativima 20. veka. Manifest je za nju bio kritični trenutak u kom su feministkinje morale da prihvate njihovu poziciju u onome što ona naziva „informatičkom dominacijom” da bi u stvarnom svetu dobile na značaju.[11] Proklamuje da feministkinje moraju da se ujedine protiv „ironičnog sna o običnom jeziku žena u integralnom kolu.” Žene više nisu bile izvan hijerarhije privilegovanih jedinica, već su morale da stvore takvu politiku uz pomoć koje bi bile prilično duboko prožete, korišćene i obuhvaćene u mrežnoj hegemoniji.

Prema njenom „Manifestu”, „ne postoji ništa vezano za to da je neko žensko, što prirodno spaja žene u ujedinjenu kategoriju. Ne posoji čak ni stanje biti žensko, kao kompleksna kategorija stvorena u seksualno takmičarskim naučnim diskursima i drugima društvenim praksama” (s. 155). Kiborg ne zahteva stabilan, esencijalistički identitet i feministkinje bi trebalo da uzmu u obzir stvaranje koalicija baziranih na „sklonosti” umesto na identitetu. Da bi dokazala svoj argument, Heravej je analizirala frazu „obojene žene”, sugerišući je kao jedan mogući primer politike sklonosti. Koristeći termin skovan od strane teoretičarke Šile Sandoval, Heravej piše da je moguće uporediti „opozicionu svest” sa politikom kiborga, zato što naglašava kako sklonost dolazi kao rezultat „različitosti i specifičnosti” za razliku od identiteta” (s. 156).

Feminizam kiborga
U njenom ažuriranom radu „Manifest kiborga: nauka, tehnologija i socijalistički feminizam u poznom dvadesetom veku”, [12] u njenoj knjizi „Simijani, kiborzi i žene: ponovno otkriće prirode” iz 1991. godine, Heravej koristi metaforu kiborga kako bi objasnila kako fundamentalne kontradikcije u feminističkoj teoriji i identitet treba da budu povezani, a ne rešeni, slično fuziji mašine i organizma kod kiborga. „Manifest kiborga” je takođe važna feministička kritika kapitalizma.

„Situirana znanja”
„Situirana znanja: pitanje nauke u feminizmu i privilegija parcijalnih perspektiva” [13] objašnjava Heravejinu viziju feminističke nauke. Ovaj esej je nastao kao komentar na „Pitanje nauke u feminizmu” iz 1986. godine Sandre Harding i to je zapravo odgovor na njenu „nasledničku nauku”. Heravej kritikuje feminističke intervencije u maskulanizirane tradicije naučne retorike i koncepta objektivnosti. U eseju identifikuje metaforu koja pruža oblik tradicionalnoj feminističkoj kritici kao polarizaciju. S jedne strane imamo one koji navode da je nauka retorička praksa i da kao takva, „nauka je takmičarsko polje teksta i moći” (s. 577). Sa druge strane su oni koji su zainteresovani za feminističku verziju objektivnosti, pozicija koju Heravej opisuje kao „feministički empirizam”.

Kritika
Rad Done Heravej je kritikovan kao „metodološki nejasan”[14] i da je pun očigledno nerazumnim jezikom koji se „ponekad namerno skriva na naizgled promišljen način”.[15] Nekoliko recenzenata je raspravljalo o tome da je njeno shvatanje naučnog metoda osporivo i da njeno istraživanje epistemologije ponekad ostavlja njene tekstove praktično bez značenja.[15][16] Recenzija Vizije primata iz 1991. godine, objavljena u Međunarodnom žurnalu primatologije, pruža primere nekih od najčešćih kritika njenog pogleda nauke:[16]

Ovo je knjiga u kojoj postoje na stotine kontradikcija; ali nije to njena kritika, zato što autor misli da su kontradikcije znak intelektualnog sazrevanja i vitalnosti. Ovo je knjiga koja sistematski krivi i bira istorijske dokaze; ali ni to nije kritika, jer autor misli da su sve interpretacije proklete i ona posmatra kao svoju dužnost da izabere svoje činjenice onako kako odgovaraju njenoj vrsti politike. Ovo je knjiga puna nejasne francuske intelektualne p