Detalji predmeta

• Stanje Polovno

Autor : Jean-Jacques Servan-Schreiber
Izdavač : `Globus` , Zagreb
Godina izdanja : 1981.
Broj strana : 332
Povez : Tvrd sa omotnicom

**Knjiga je vrlo dobro očuvana,stanje kao na slikama.
Svjetski izazov / Jean-Jacques Servan-Schreiber
»Svjetski izazov« rezultat je zajedničkih razmišljanja Pariške grupe koju su u srpnju 1979. godine osnovali
Jean-Jacques Servan-Schreiber, Karl Schiller i Samuel Pisar. Autor na početku iznosi činjenice i događaje koji nam i nisu sasvim nepoznati, ali u njegovoj interpretaciji pružaju jasnu sliku puta kojim je Zapad krenuo prije tridesetak godina. Bogateći se na račun nerealno niskih cijena sirovina, prije svega nafte, Zapad je u početku ostvario velik napredak, ali je završio u današnjoj, vrlo ozbiljnoj krizi. »Sljedeóe dvije ili tri godine bit će presudne«, govori Schreiber u ime stručnjaka i poziva na prijelaz u postindustrijsko društvo. Ovo je djelo, zapravo, pledoaje za informatizirano »društvo inteligencije« koje bi trebalo da zamijeni klasično industrijsko društvo. Naime, kao što je sadašnji ekonomski, monetarni i društveni poredak potresla energetska kriza, još veći potres uzrokovat će informacijska revolucija, koja je trenutno svjetski izazov čovječanstvu.
Zato pisac želi, prije svega, s analizama, mišljenjima i planovima vrhunskih svjetskih stručnjaka upoznati što širu javnost. Takve analize provode se već desetljećima, ali ostaju u uskom krugu stručnjaka, jer neki uporno tvrde da bi mogle izazvati nepotrebnu paniku te kako javnost nije »dozrela« da shvati te previše složene probleme. A po mišljenju Pariške grupe, javnost ima pravo saznati istinu, njezine uzroke i moguće posljedice. S pravom se autor pita hoće li čovječanstvo biti dovoljno mudro da nade nov izlaz. On zna da njegovi zaključci neće biti općeprihvaćeni, ali smatra da je korisno ako makar potaknu rasprave. »I tko bi«, da citiram Schreibera, »bez obzira na patnje, požare i strasti što razdiru današnji svijet, mogao odreći čovjeku pravo da se nada, da vjeruje kako se može izići iz prethistorije. «