Detalji predmeta

• Stanje Polovno

Galerija Tretjakov

Третьяковская галерея. Путеводитель
Tretjakovska galerija. Vodič
Третьяковская галерея. Путеводитель
Tretjakovska galerija. Vodič na RUSKOM jeziku

ILUSTROVAN u boji...LUX PAPIR,pakovanje...2013.godina...MOSKVA...271.strana

Galerija Tretjakov
Osnovan 1856.
Smještaj Lavrušinski put 10, Moskva
Vrsta Umjetnički muzej, spomenik kulture
Broj posjetitelja 2.148.538 (2018.)[1].
Ravnatelj Zelfira Tregulova
Pristup javnim prijevozom Admiraltejskaja postaja
Službena stranica
Državna galerija Tretjakov ili Tretjakovska galerija (ruski: Государственная Третьяковская Галерея) je umjetnička galerija u Moskvi (Rusija), najveći centar ruske umjetnosti u svijetu.

Bogata povijest ove galerije započela je 1856. god. kada je moskovski trgovac Pavel Mihajlovič Tretjakov kupio djela mnogih ruskih umjetnika u želji da stvori muzejsku kolekciju koja bi jednog dana mogla postati državnim muzejom ruske umjetnosti. God. 1892., Tretjakov je svoju kolekciju otvorio ruskoj javnosti.

Današnja zgrada galerije, u ruskom „bajkovitom“ stilu, djelo je slikara Viktora Vasnjecova, a izgrađena je od 1902. – 04., južno od moskovskog Kremlja. Tijekom 20. stoljeća, galerija se proširila na obližnje zgrade, uključujući i crkvu sv. Nikole u Tolmači iz 17. st.

Njena kolekcija danas ima više od 130,000 izložaka, od Vladimirske Gospe iz 10. st., te Trojstva od Andreja Rubljeva do monumentalnih modernih djela kao što su Kompozicija VII. (Vasilij Kandinski) i Crni kvadrat (Kazimir Maljevič).


Nacrt Galerije Tretjakov iz 1904. god.
Do 1977. god. u ovoj galeriji se nalazio najveći dio umjentičke kolekcije Georgea Costakisa, koja se smatra najvećom i najvažnijom umjetničkom kolekcijom ruske avangarde.

Galerija moderne umjetnosti

Nova Tretjakovska galerija u ulici Krimski val.
God 1985., Galerija Tretjakov je administrativno spojena s galerijom suvremene umjetnosti koja se nalazi u velikoj modernoj zgradi duž zelenog prstena, južno od Krimskog mosta. U prostorima ove galerije nalazi se velika kolekcija umjetnina soc-raelista, uključujući djela Jevgenija Vučetića. U blizini se nalazi i monumentalna, 86 metara visoka, skulptura Petra Velikog (Zurab Tsereteli) koja je jedna od najviših na svijetu.

Galerija
Ikona sv. Mihovila iz Jaroslavlja, 13. st.
Ikona sv. Mihovila iz Jaroslavlja, 13. st.

Vladimirska Gospa
Vladimirska Gospa

Sveto trojstvo Andreja Rubljova iz oko 1410. god.
Sveto trojstvo Andreja Rubljova iz oko 1410. god.

Atanazije Moskovski, Blažen neka je domaćin Kralja Nebesa, 1552.
Atanazije Moskovski, Blažen neka je domaćin Kralja Nebesa, 1552.

Ivan Nikitin, Portret kancelara Gavrila Golovkina, oko 1720.
Ivan Nikitin, Portret kancelara Gavrila Golovkina, oko 1720.

Dmitrij Levicki, Katarina Velika u hramu pravde, 1780-ih
Dmitrij Levicki, Katarina Velika u hramu pravde, 1780-ih

Orest Kiprenski, Portret Aleksandra Puškina, 1823.
Orest Kiprenski, Portret Aleksandra Puškina, 1823.

Vasilij Vasiljevič Vereščagin, Apoteoza rata, 1871.
Vasilij Vasiljevič Vereščagin, Apoteoza rata, 1871.

Vasilij Surikov, Jutro pogubljenja Strijelaca, 1881.
Vasilij Surikov, Jutro pogubljenja Strijelaca, 1881.

Ilja Rjepin, Ivan Grozni ubija sina, 1885.
Ilja Rjepin, Ivan Grozni ubija sina, 1885.

Viktor Mihajlovič Vasnjecov, Smrt Igora Svjatoslaviča, 1880.
Viktor Mihajlovič Vasnjecov, Smrt Igora Svjatoslaviča, 1880.

Ivan Kramskoj, Portret nepoznate dame, 1883.
Ivan Kramskoj, Portret nepoznate dame, 1883.

Ivan Šiškin i Konstantin Savicki, Jutro u borovoj šumi, 1889.
Ivan Šiškin i Konstantin Savicki, Jutro u borovoj šumi, 1889.

Mihail Vrubelj, Demon koji sjedi, 1890.
Mihail Vrubelj, Demon koji sjedi, 1890.

Kazimir Maljevič, Crni kvadrat, 1915.
Kazimir Maljevič, Crni kvadrat, 1915.